7 mitova o učenju jezika: šta vredi proveriti

„Prestar sam”, „prvo moram da savladam gramatiku”, „bez života u toj zemlji neću naučiti”. Ovakve rečenice pretvaraju teškoću u presudu. Korisnije je utvrditi šta vas tačno koči: nerazumljiv tekst, malo prilika za razgovor ili cilj toliko širok da ne znate odakle da počnete.
1. „Prestar sam”
Godine jesu važne u istraživanjima, ali ne određuju jedan rok za sve jezičke veštine. Hartshorne i saradnici (2018) analizirali su rezultate testa engleske gramatike. Njihov model procenio je da sposobnost učenja gramatike ostaje visoka do kasne adolescencije, a zatim opada. To je rezultat za konkretan zadatak, ne zabrana da se počne u odraslom dobu.
Čitanje recepta i vladanje gramatikom poput izvornog govornika različiti su ciljevi. Pogledajte vodič o godinama i učenju i tekst o vremenu potrebnom za učenje.
2. „Moram da živim u toj zemlji”
Život u inostranstvu daje prilike za korišćenje jezika. Ne čini svaki razgovor razumljivim i sam po sebi ne zamenjuje vežbu.
Kod kuće možete čitati uputstva, slušati snimke i razgovarati s drugima. Birajte aktivnosti prema onome što vam treba: samo čitanje ne zamenjuje govornu praksu. Pri izboru materijala obratite pažnju na razumljiv input, odnosno jezik čiji smisao možete da pratite.
3. „Najpre moram da naučim svu gramatiku”
Možete razumeti događaj u rečenici „Yesterday she walked home” pre nego što znate sva pravila engleskog prošlog vremena. Kratko objašnjenje nastavka -ed može zatim pomoći da se vratite rečenici.
Stephen Krashen u svom modelu razlikuje usvajanje jezika kroz razumevanje poruka i svesno učenje pravila. To je teorijski predlog, ne dokaz da su gramatička objašnjenja beskorisna. Potražite ih kada odgovaraju na pitanje koje se javilo tokom čitanja. Više o tome u vodiču za učenje čitanjem.
4. „Nemam talenat”
Ljudi se razlikuju po iskustvu, pamćenju, sluhu i uslovima učenja. Oznaka „bez talenta” ne govori šta treba promeniti.
Ako vas u svakoj rečenici zaustavlja više reči, probajte jednostavniji tekst iz spoljnog izvora. Ako razumete članak, ali teško odgovarate sagovorniku, potražite priliku za kratak razgovor. Konkretna teškoća vodi do konkretnog narednog koraka.
5. „Kartice su najbolje za svaku reč”
Kartica može pomoći da povežete oblik reči sa značenjem. Rečenica pokazuje i kako se reč koristi i sa čim se povezuje: take i take a seat ne daju istu informaciju.
U radovima istraživača vokabulara poput Paula Nationa, poznavanje reči obuhvata više od prevoda. Ne morate birati isključivo kartice ili isključivo čitanje. Tražite pomoć koja vam treba, bez pretvaranja broja susreta s rečju u garanciju da ste je savladali.
6. „Govoriću tečno za 30 dana”
Šta „tečno” znači u toj tvrdnji: naručiti ručak, raditi na drugom jeziku ili čitati roman? Bez određenog zadatka teško je proceniti rezultat.
Podaci Foreign Service Institutea potiču iz intenzivne obuke za profesionalne zadatke. Nisu način da izračunate lični datum završetka samostalnog učenja. Izaberite nešto što možete da probate, poput razumevanja poruke i odgovora na nju.
7. „Deca uče bez napora”
Čujemo dečju rečenicu, ali ne vidimo sve prethodne razgovore, ponavljanja i pomoć okoline. Različiti životni uslovi otežavaju jednostavno poređenje dece i odraslih.
Ako pomažete detetu, usredsredite se na ono što možete razumeti zajedno. Vodič o pričama pokazuje kako da izaberete knjigu i razgovarate o slikama.
Od uverenja do pokušaja
Izaberite tekst, snimak ili poruku koju želite da razumete. Možete stati posle zanimljivog odlomka i vratiti se kada poželite; dnevna kvota nije potrebna.
Odrasli čitalac može probati kratke tekstove u aplikaciji TortoLingua. Dodirom nepoznate reči označavate je i otvarate prevod. Aplikacija koristi oznake da automatski odabere sledeći tekst; ako je sadašnji pretežak, može ponuditi jednostavniji. Nivo ne birate ručno.
Ako počinjete nemački, pogledajte vodič od nule.
Izvor Krašenovog modela
Principles and Practice in Second Language Acquisition (1982) predstavlja njegove hipoteze, a ne garanciju rezultata metode ili aplikacije.









