Krašenova hipoteza inputa: praktičan vodič

Šta znači i+1 u Krašenovoj hipotezi
Prema hipotezi Stivena Krašena, jezik usvajamo kada razumemo poruke koje sadrže strukture koje još nismo usvojili. Oznaka i+1 predstavlja sadašnji razvojni stupanj i i sledeći stupanj +1. To je deo teorijskog modela, a ne test koji određuje tačnu vrednost jedne stranice za učenje.
Za čitanje je prvo pitanje jednostavnije: možete li da pratite šta se dešava iako ne poznajete svaku reč ili oblik? Razumljivu priču možete nastaviti. Tekst u kome svaka rečenica zahteva prevod možete detaljnije proučiti ili za sada ostaviti.
Pet hipoteza u istom modelu
Krašen ih zajedno predstavlja u knjizi Principles and Practice in Second Language Acquisition (1982). One čine model usvajanja jezika, ne pet nezavisno dokazanih uputstava koja važe za svakoga.
1. Usvajanje i svesno učenje
U ovom modelu usvajanje se razvija bez svesnog proučavanja pravila, dok pažnja prati sadržaj poruke. Učenje je svesno znanje: možete objasniti pravilo ili prema njemu proveriti rečenicu. Krašen usvajanju daje glavnu ulogu u spontanoj upotrebi jezika.
Možete čitati priču u prošlom vremenu da biste pratili događaje, ili zastati i analizirati glagolske nastavke. To su različite aktivnosti. Sama razlika ne znači da je gramatičko objašnjenje beskorisno.
2. Monitor
Svesno znanje Krašen poredi sa urednikom, odnosno monitorom. Prema njegovom modelu, za tu proveru potrebni su vreme, pažnja usmerena na pravilnost i poznavanje odgovarajućeg pravila. Ni tada uspešna ispravka nije zagarantovana.
Pre slanja poruke možete proveriti nastavak. Ne morate očekivati od sebe istu proveru pre svake reči u razgovoru. Primer objašnjava model; ne savetuje vam da zanemarite povratnu informaciju dok govorite.
3. Prirodni redosled
Ova hipoteza govori o tendencijama u redosledu usvajanja gramatičkih oblika. Krašen razmatra istraživanja engleskih morfema, uključujući -ing i -s trećeg lica jednine. Uvažava i razlike između učenika.
Tendencija u grupi ne može da pokaže da vaš mozak „nije spreman“ za određeno pravilo. Nije ni raspored čitave gramatike svakog jezika. Ako neki oblik stalno pravi problem, možete potražiti primere, objašnjenje ili ispravku, umesto da iz greške zaključujete na kom ste razvojnom stupnju.
4. Hipoteza inputa
Za Krašena je razumevanje poruka sa strukturama koje su malo iznad već usvojenih neophodan, ali nedovoljan uslov za usvajanje. Kontekst i znanje o svetu pomažu u razumevanju novih elemenata. Model ne zahteva da nastavnik ili aplikacija precizno izračunaju i+1 za svaku rečenicu.
Primer na španskom: El gato negro se sentó en la mesa y miró la comida con interés. Ako znate gato, negro, mesa i comida, situacija vam može pomoći da zaključite šta znače se sentó („seo je“) i miró („pogledao je“). Proverite značenja i ponovo pročitajte rečenicu. Jedna tačna pretpostavka još ne pokazuje da ćete te oblike zapamtiti ili kasnije koristiti.
5. Afektivni filter
Afektivni filter je Krašenovo predloženo objašnjenje veze između anksioznosti, motivacije, samopouzdanja i usvajanja jezika. Nije doslovna prepreka u mozgu koju ovaj članak može da izmeri. Ni čitanje nasamo ne garantuje opuštenost.
Možete izabrati zanimljiviju temu, napraviti pauzu ili ostaviti tekst koji vas frustrira. To su mogućnosti za prijatnije čitanje, a ne dodatna obaveza da hipotetički filter održavate na određenom nivou.
Biranje materijala bez ocene i+1
U knjizi ili članku koji sami birate, pokušajte sa kratkim odlomkom:
- Razumete li situaciju pre proveravanja pojedinačnih reči?
- Bez kojih reči zaista gubite smisao?
- Da li ponovno čitanje posle njihove provere pomaže?
- Želite li da nastavite, uzmete nešto lakše ili stanete?
I potpuno razumljiv tekst može biti vredan čitanja. Ne mora svaki pasus doneti novu teškoću. Često navođenih 95% i 98% odnose se na udeo poznatih reči u određenim istraživanjima, ne na procenat shvaćenog značenja ili podešavanje i+1. Pogledajte objašnjenje leksičke pokrivenosti.
Kod slušanja i videa proverite da li možete pratiti poruku. Titlovi na jeziku koji učite jedna su moguća podrška. Za duže čitanje lakih tekstova pogledajte ekstenzivno čitanje.
Pitanja koja ostaju otvorena
Razlikovanje „usvojenog“ i „naučenog“ znanja zahteva način provere: koje bi ih opažanje razdvojilo? Razumevanje odlomka takođe ne pokazuje da su novi oblici već dostupni u govoru ili pisanju.
Swain i Lapkin (1995) razmatraju dopunsku perspektivu: dok pokušava nešto da izrazi, učenik može primetiti jezički problem i promeniti iskaz. To ne određuje jedan najbolji odnos čitanja, objašnjenja i razgovora za sve.
Birajte aktivnosti prema svom cilju. Za priču vam treba tekst koji možete pratiti. Za prepisku ili razgovor potrebna je i praksa tih aktivnosti uz odgovarajuću povratnu informaciju. Sam input ne garantuje rezultat na ispitu ni potpunu govornu sposobnost.
Sledeći korak u čitanju
Uzmite tekst koji želite da pročitate i pratite smisao. Proverite reč ili gramatičko objašnjenje kada vam pomaže da rešite konkretnu teškoću. Sami odlučujete koliko ćete čitati i da li ćete se vratiti tekstu; jutarnje, večernje ili nedeljne norme nisu potrebne.
U TortoLingua označavajte nepoznate reči. Aplikacija prema tim oznakama automatski bira sledeći tekst; ako je trenutni pretežak, nudi jednostavniji. To je opis proizvoda, ne dokaz da aplikacija meri Krašenovo i+1.
Za definiciju pročitajte šta je razumljiv input. Za praksu pogledajte učenje jezika čitanjem i vodič za čitanje u TortoLingua.
Izvori i ograničenja
Prikaz pet hipoteza prati Krašena (1982), posebno štampane strane 9–21 i 30–31. The Input Hypothesis: Issues and Implications (1985) dalje razvija model. Ti izvori opisuju autorov stav, ne naučni konsenzus o svim delovima teorije. Predlozi za čitanje su mogućnosti, ne istraživanjem potvrđen raspored ni obećanje usvajanja posle jednog susreta sa rečju.









